Čimbenici rizika i prevencija

Čimbenik rizika može biti bilo koji faktor koji povećava rizik od razvoja bolesti. Različite vrste karcinoma imaju različite čimbenike rizika. Razlikujemo čimbenike rizika koji su povezani s načinom života (na koje možemo utjecati) i čimbenike rizika na koje nemamo utjecaj (genetski čimbenici, okoliš i sl.).

Čimbenici rizika za kolorektalni karcinom na koje možemo utjecati uključuju:

  • Pretilost: Osobe s prekomjernog težinom (pretile) u usporedbi s osobama normalne tjelesne težine imaju 30 % veću vjerojatnost razvoja kolorektalnog karcinoma. Pretilim se smatraju osobe s indeksom tjelesne mase (engl. Body Mass Index, BMI) iznad 30 kg/m2, dok osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju BMI između 25 i 30 kg/m2. BMI je samo jedna od mjera kojom se izražava prekomjerna tjelesna težina/pretilost, međutim nije savršena, tako da treba uzeti u obzir i druge čimbenike (npr. širina struka).
  • Način prehrane: Prehrana koja uključuje velike količine crvenog i prerađenog mesa, masti, prerađenih žitarica (npr. bijela riža, bijelo brašno) i pića s visokom energetskom vrijednošću je povezana s povećanim rizikom razvoja kolorektalnog karcinoma.
  • Pušenje: Pušenje je rizični čimbenik za sve karcinome i mnoge druge ozbiljne bolesti. Pušači u usporedbi s nepušačima imaju 18% veći rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma.
  • Alkohol: Umjerena do teška konzumacija alkohola je povezana s 1.2 do 1.5 puta većim rizikom od razvoja kolorektalnog karcinoma.

Čimbenici rizika za kolorektalni karcinom na koje ne možemo utjecati:

  • Starenje: Kolorektalni karcinom se češće javlja kod osoba starijih od 50 godina, iako je zadnjih godina povećana incidencija i kod osoba mlađih od 50 godina.
  • Druge bolesti i stanja: Prethodna pojava polipa na debelom crijevu povećava rizik kasnijeg razvoja kolorektalnog karcinoma. Žene oboljele od karcinoma jajnika, maternice ili dojke imaju povećan rizik razvoja kolorektalnog karcinoma.
  • Upalne bolesti crijeva (Crohnov kolitis ili ulcerozni kolitis): Osobe s upalnim bolestima crijeva imaju povećani rizik razvoja kolorektalnog karcinoma kao posljedicu kronične upale.
  • Nasljedni genetski sindromi: 5-10 % kolorektalnih karcinoma je nasljedno. U prosjeku se javljaju kod osoba mlađe životne dobi. Neki od najčešćih nasljednih poremećaja koji uzrokuju kolorektalni karcinom su:
    • Lynchov sindrom: pripada skupini nasljednih nepolipoznih kolorektalnih karcinoma (engl. Hereditary nonpolyposis colorectal cancer, HNPCC) i najčešći je njegov oblik. Čini 3-5 % svih kolorektalnih karcinoma. Rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma kod osoba s Lynchovim sindromom je 20-70 %.
    • Familijarna adenomatozna polipoza (engl. Familial adenomatous polyposis, FAP): Oko 1% svih kolorektalnih karcinoma uzrokovano je mutacijom APC gena. Poremećaj uzrokuje nastanak stotina ili tisuća manjih polipa u debelom crijevu. Ukoliko polipi nisu tretirani, karcinom se javlja u većini slučajeva prije 40-te godine života. Postoje 3 različita podtipa FAP-a: atenuirani FAP (AFAP), Gardnerov sindrom i Turcotov sindrom.

Prevencija kolorektalnog karcinoma

Primarna prevencija se odnosi na sve radnje koje pojedinac može poduzeti kako bi smanjio rizik od pojave karcinoma, dok se sekundarna prevencija odnosi na metode ranog otkrivanja.

Primarna prevencija

Primarna prevencija uključuje:

  • Održavanje normalne tjelesne težine. Održavanjem tjelesne težine smanjuje se rizik za razvoj kolorektalnog karcinoma. Osobama prekomjerne tjelesne težine se savjetuje postepeni gubitak kilograma uz zdravu prehranu i umjerenu fizičku aktivnost nekoliko puta tjedno.
  • Ograničenje konzumacije duhanskih proizvoda i alkohola. Pušenje i konzumacija alkohola su veliki rizični čimbenici za razvoj većine karcinoma, uključujući kolorektalni karcinom.
  • Zdrava prehrana i ograničenje konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina. Zdrava prehrana koja uključuje neprerađene namirnice (ili smanjenu količinu prerađenih namirnica), mnogo voća, povrća i cjelovitih žitarica, ograničene količine mesnih prerađevina i šećernih pića smanjuje sveukupni rizik razvoja kolorektalnog karcinoma.

Sekundarna prevencija

Kolorektalni karcinom je jedan od rijetkih karcinoma koji se može spriječiti metodama ranog otkrivanja (probira). Odaziv na redoviti poziv nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva je najbolji način prevencije budući da je na taj način moguće identificirati polipe koji se nisu razvili u maligni oblik. Osim toga, ovim metodama moguće je detektirati kolorektalni karcinom u vrlo ranoj fazi, prije pojave prvih simptoma. Upravo u ranoj fazi, kolorektalni karcinom ima vrlo dobru prognozu te se često može izliječiti u potpunosti. Više o samim metodama ranog otkrivanja možete pročitati pod Simptomi, probir, dijagnostika.

Nemojte se sramiti

Svjesni smo da kolorektalni karcinom i dalje zna biti tabu tema. Mnogim ljudima je neugodno pričati o debelom crijevu, rektumu, stolicama i sl., ali kao društvo, jednostavno moramo postati bolji u tome. Kao pojedinci, moramo se osloboditi srama jer u ovom slučaju to doslovno može činiti razliku između života i smrti. Zapamtite da se liječnici bave ovim područjem svakodnevno i neće imati problema pričati  o tome.

 

Osjećaj srama i nedostatak jasne informacije su glavni razlozi zbog kojih ljudi ne pričaju o prevenciji i metodama ranog otkrivanja sa svojim liječnikom. Upravo zbog toga se dijagnoza postavlja tek u kasnijim stadijima kada je bolest puno teže liječiti te posljedično dolazi i do nepotrebnog preranog umiranja.  Nemojte dopustiti da se to dogodi Vama. Ukoliko sumnjate na bilo kakve simptome, obratite se svom liječniku obiteljske medicine te odazovite na program ranog otkrivanja kada dobijete poziv.