O nama

Institut za gastroenteroloske tumore je osnovan kao udruga struke i pacijenata kako bi promovirao dijalog o malignim bolestima gastrointestinalnog sustava koje su izlijecive ako ih nademo na vrijeme.

Misija i vizija

IGET kroz promociju dijaloga o problemima vezanim uz svjesnost, dijagnostiku, lijecenje, rehabilitaciju i palijaciju zeli unaprijediti kvalitetu usluga i zivota oboljelih od malignih bolesti gastroenteroloskog sustava.

IGET kroz poticanje komunikacije i promociju hodograma kroz sustav kao i standarda skrbi na koje svaki korisnik ima pravo zeli izjednaciti skrb o gastroenteroloskim tumorima s ostatkom EU. Suradnja izmedu pacijenata, zdrastvenog i nezdrastvenog osoblja te prezivljelih je kljucna.

Djelokrug

IGET će promovirati standarde i dostupnost usluga kroz medije i web stranice. Između ostalog natječaje za stipendije za edukacije profesionalaca i pilot projekte. Fokus u sljedeće dvije godine bit će na tumorima debelog crijeva i rektuma te želuca, te sveobuhvatna skrb.

Kolorektalni karcinom je najučestaliji gastrointestinalni tumor u Hrvatskoj koji se javlja u preko 3700 ljudi godišnje. Nažalost, nedostatak simptoma ili zanemarivanje tragova krvi u stolici ili promjene učestalosti i  konzistencije stolice dovode do dijagnoze u većine slučajeva kada postoji lokalno proširena bolest. U manje od 20% slučajeva bolest se nade u ranim stadijima kada je preživljenje u 10 g gotovo 95%.

Od 2008. je aktivan program probira kojim se poziva populaciji od 55-74g. na test okultnog krvarenja u stolici i ako je pozitivan na kolonoskopiju. Ionako slab odaziv u Hrvatskoj (prosječno 30%, primjerice susjedna Slovenija ima preko 70%), u godini COVID-a se prepolovio. Kolonoskopije su zlatni standard pretrage jer se na njima otkriju i cesto odstrane polipi koji su preteča karcinoma i na taj nacin izravno smanjuje broj oboljelih u budućnosti.

Potrebno je naglasiti da 20% svih oboljelih je ispod 50 godina starosti i dio njih ima genetsku predispoziciju, sto znaci da njihovi članovi obitelji imaju rak, ili imaju upalne bolesti crijeva sto ih stavlja u rizičnu skupinu. Kroz interakciju s liječnicima obiteljske medicine i genetska onkološka savjetovališta (prvo u Hrvatsko Klinika za tumore, KBCSM, 2011; drugo na KBC Zagreb od 2018) se pokušavaju identificirati obitelji i pozvati na vrijeme na modificiran program probira. Ključno je naći promjene dok nemaju simptome.

Konačno, Hrvatski zdravstveni sustav je solidaran i razrađeni su protokoli za optimalno liječenje svih faza bolesti, te dostupni svim građanima koji imaju medicinske indikacije za pojedine postupke. Nažalost, nedostatak komunikacije unutar struke i prema pacijentima povremeno uzrokuje zastoje i nelogičnosti koji bi u vremenu potpune informatizacije trebali biti zanemarivi.

Nadamo se da ćemo svojim djelovanjem i praktičnim poznavanjem segmenata sustava moći upotrijebiti povratne informacije pacijenata u  dijalogu s administracijom i postići usporedive rezultate s ostalim zemljama EU.

Registracija novih članova i predavača